https://stratus.campaign-image.eu/images/46028000083773932_zc_v1_1736248075843_platforma_zoom.png
   
     

Europska Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u članku 1. Protokola 1 štiti, između ostaloga, i pravo vlasništva. Iako se pravo vlasništva najčešće povezuje s opipljivim stvarima, zaštita Konvencije proteže se i na neopipljivo vlasništvo novca na štednim računima, dionica i sl. Slijedom toga, autor pojašnjava praksu Europskog suda za ljudska prava u postupcima u kojima je Sud odlučivao o vlasništvu povezanom s bankama, štednim ulozima i dionicama.

     

Testium fides diligenter examinanda est, lat. vjeru (pouzdanost) svjedoka treba brižljivo provjeriti, početak je teksta klasičnog pravnika Kalistrata, Digesta 22, 5, 3, kojim su u okviru titula o svjedocima (De testibus) izražena shvaćanja i rimskih careva i samog Kalistrata o ocjeni iskaza svjedoka te koje okolnosti treba uzeti u obzir prilikom njihova uzimanja u obzir kod donošenja konačne odluke.

     

Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom propisana je obveza poslodavcima koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, da na primjerenom radnom mjestu, prema vlastitom odabiru i u primjerenim radnim uvjetima, zapošljavaju određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih radnika i djelatnosti koju obavljaju. Poslodavac koji tu obvezu ne ispuni, plaća novčanu naknadu koja za 2025. iznosi 194,00 eura za svaku osobu s invaliditetom koju je trebao zaposliti.

     

U ovom članku autorica piše o specifičnostima dodatnog rada radnika kod drugog poslodavca, utvrđivanju drugih materijalnih prava radnika, o primjeni odredbi o nejednakom rasporedu radnog vremena, kao i prekovremenom radu kod dodatnog rada radnika. Daje primjere iz sudske prakse te se poziva na važna mišljenja Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Zakon o upravljanju i održavanju zgrada predstavlja vrijedan korak naprijed u regulaciji urbanog prostora i očuvanju estetskog izgleda naših gradova, a on bi se možda mogao učiniti i sadržajnijim, kako bi se izbjegle potencijalne nejednakosti među suvlasnicima zgrada. Autor u članku na općenit način komentira izgled pročelja i fasada zgrada u hrvatskim gradovima te podsjeća kakve novosti s tim u vezi donosi Zakon, a usto navodi kako je to pitanje uređeno u nekoliko europskih država.

     

Ratifikacija podzakonskog općenormativnog akta ima, prvenstveno, političko značenje. To je, kako ističe Ivančević, nedvojbeno jer predstavlja put političke kontrole predstavničkog tijela nad radom egzekutive koja djeluje po njegovu specijalnom ovlaštenju (ili na temelju izravne ustavne odredbe).

     
   
   
   
   
   
   
   

Zastara iz članka 225. Zakona o obveznim odnosima za preplaćene kamate zbog povećanja kamatne stope (jednako kao i za promjenu valutne klauzule CHF) u odnosu na tuženika Hrvatsku poštansku banku (prije: Nova hrvatska banka d.d. i Sberbank d.d.) teče od pravomoćnosti presude Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1401/12 od 4. srpnja 2013., koja je u odnosu na toga tuženika potvrđena presudom Visokog trgovačkog suda broj Pž-6632/17-10 od 14. lipnja 2018., dakle od 14. lipnja 2018., a istekla je tek 14. lipnja 2023.

     
     
     
     
     

Sud može u tijeku postupka privremenom mjerom zabraniti članu uprave povodom čijeg se opoziva vodi spor vođenje poslova i zastupanje društva, ako se učini vjerojatnim da bi njegovim daljnjim djelovanjem društvu bila pričinjena nenadoknadiva šteta.

   
   
   

VI: Na koji se način utvrđuje rezultat izbora za radničko vijeće?

     

VI: Odlukom o otkazu ugovora o radu (osobno uvjetovani otkaz) utvrđeno je da otkazni rok traje dva mjeseca. Sedam dana prije isteka otkaznog roka radnik i poslodavac zaključili su sporazum o odricanju od otpremnine. Može li radnik osnovano osporavati valjanost sporazuma o odricanju od otpremnine?

     

VI: Može li dječji vrtić svojim općim aktom propisati nižu razinu obrazovanja za obavljanje poslova određenog radnog mjesta od razine obrazovanja propisane Pravilnikom o odgovarajućoj vrsti i razini obrazovanja, za to isto radno mjesto?

     

VI: Jedan od suvlasnika zgrade u kojoj je vlasnik jednoga od stanova i Općina istaknuo je da bi se zajednička pričuva u stambenoj zgradi trebala naplaćivati i za spremišta koja pripadaju pojedinom stanu (posebnom dijelu zgrade), navodeći da to proizlazi iz Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. Je li to doista tako?

     

VI: Za poslovni je prostor u vlasništvu građana komunalnu naknadu, sukladno ugovoru o zakupu, plaćao zakupoprimac. Međutim, ugovor o zakupu je istekao i prostor je ostao prazan, a ne zna se kada će ga vlasnik ponovno dati u zakup. Od koga i u kojoj visini da naplatimo komunalnu naknadu nakon odlaska zakupoprimca?

Izdvajamo za vas webinare s radnim materijalima.
Zainteresirani? Pogledajte prvih pet minuta svakog webinara besplatno!

     

info@informator.hr

Novi informator d.o.o, Kneza Mislava 7, 10000 Zagreb

Tel.: 01/4555 454

Pratite nas na društvenim mrežama