Nedavno doneseni Zakon o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Nar. nov., br. 47/20) i Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima u vrijeme trajanja posebnih okolnosti (Nar. nov., br. 53/20) imaju isti cilj i svrhu, a to je olakšati položaj fizičkih osoba kojima se dio primanja usteže radi provedbe ovrhe na novčanoj tražbini, kako bi lakše podnijeli negativne ekonomske posljedice do kojih je došlo zbog epidemije koronavirusa. Budući da su se od početka primjene obaju Zakona pojavile dvojbe i nedoumice, u ovom članku Sanja Mandić, dipl. iur., iznosi uočena sporna pitanja u praksi i daje pojašnjenja radi ispravnog postupanja u provedbi tih propisa.

U članku dajemo osvrt i mišljenja autorice o prednostima uvođenja uporabnog modela, koji je zamijenio konsenzualni patent i prednostima uvođenja izrade izvještaja pretraživanja stanja tehnike i mišljenja o patentibilnosti izuma u okviru upravnog postupka na temelju nacionalne patentne prijave pred Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo.

Općim poreznim zakonom (Nar. nov., br. 115/16) ukinuta je relativna porezna zastara te sada postoji samo apsolutni zastarni rok od šest godina, čime su izbjegnute mnoge dvojbe vezane uz nastup zastare. Međutim, u praksi i dalje postoje različita tumačenja pojedinih odredaba o zastari, posebice kada je riječ o nastupu zastare naplate od poreznih jamaca. Stoga autori u tekstu iznose svoja stajališta o poreznoj zastari i pitanjima s kojima se susreću u praksi te daju i osvrt na sudsku praksu.

     

U članku autori analiziraju koncept socijalne javne nabave, kao ostvarenja socijalnih ciljeva kroz provođenje javnonabavnih postupaka. Odmicanjem od isključivo ekonomskih kriterija pri provedbi postupaka javne nabave, države mogu ostvariti iznimno pozitivne društvene učinke, uvjetujući dodjelu javnih sredstava ispunjenjem posredne društvene koristi od ponuditelja. Na tom tragu, autori definiraju socijalnu javnu nabavu i prikazuju neke od glavnih načina njezine implementacije u javnonabavne postupke.

     

U organizaciji Novog informatora, 5. svibnja 2020. održan je e-seminar o službeničkim odnosima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u uvjetima epidemije bolesti COVID-19. Naime, proglašena epidemija i mjere koje je naložio Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske izazvale su niz dvojbi u primjeni propisa koji uređuju službeničke odnose u županijama, gradovima i općinama. Na pitanja sudionika odgovarala je Sanda Pipunić, dipl. iur, načelnica Sektora za službeničke odnose u Upravi za službenički sustav Ministarstva uprave. U nastavku donosimo pitanja koja su sudionici seminara postavili i odgovore koje je na ta pitanja dala predavačica.

     

(1) Kad dvije stranke ili više njih u istom predmetu nastupaju zajednički, dužne su naznačiti koja će od njih nastupati kao zajednički predstavnik ili odrediti zajedničkog opunomoćenika.

(2) Ako stranke ne odrede zajedničkog predstavnika ili zajedničkog opunomoćenika, službena osoba zaključkom će naložiti strankama da to učine u primjerenom roku. Ako stranke to ne učine, službena će osoba po službenoj dužnosti zaključkom odrediti jednu od stranaka kao zajedničkog predstavnika koji poduzima radnje u postupku dok stranke ne odrede drugoga zajedničkog predstavnika ili opunomoćenika.

(3) U slučaju određivanja zajedničkog predstavnika, odnosno opunomoćenika svaka stranka zadržava samostalno pravo nastupanja u tom postupku.«

     
   

JOŠ NISTE KORISNIK? BESPLATAN PRISTUP 7 DANA!

Besplatna registracija omogućava vam:

• Pristup 7 dana pravnoj bazi INFORMATOR.HR

• Pristup do ukupno 20 dokumenata

• 5% popusta na kupnju u web shopu

• Newsletter pravnih aktualnosti

   
     

Odbijanje pojedinih dokaznih prijedloga obrane neće dovesti do povrede prava na obranu i pošteno suđenje ako su sudovi odbijanje obrazložili na odgovarajući način, a odbijanje nije utjecalo na pravičnost postupka u cjelini (primjena tzv. Murtazaliyeva testa)

     

Radnik koji je pretrpio štetu za koju je odgovoran poslodavac, ima pravo na naknadu razlike plaće u bruto iznosu, jer se tek isplatom navedenog punog iznosa ostvaruje pravo na naknadu štete

     

Veličanje nasilja ne uživa zaštitu prava na slobodu izražavanja, ali kazneni postupci koji su vođeni protiv pojedinca koji je javno veličao nasilje moraju udovoljiti zahtjevima Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u dijelu koji se odnosi na pravičnost postupka

   
     
   
     
   

VI: Prema uputi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 29. travnja 2020., preporuka je da radnici s kroničnim bolestima ostanu kod kuće. Može li se takvim radnicima na temelju te upute, a sukladno propisima iz područja radnih odnosa, odrediti rad kod kuće odnosno prekid rada do kojega je došlo bez krivnje radnika? Ili se predmetna situacija regulira institutom privremene nesposobnosti za rad, sukladno odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju?

     

VI:  Mogu li uprava i nadzorni odbor donijeti odluku da se dio dobiti rasporedi u ostale rezerve dioničkog društva iako oni nisu donijeli odluku o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća?

     

VI: Turistička zajednica Općine želi zaposliti radnika na radnom mjestu »Stručni suradnik za odnose s javnošću«. Je li u javnom natječaju za navedeno radno mjesto potrebno istaknuti prednost pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima, sukladno odredbama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji i/ili Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom?

     

VI: Namjeravamo zaposliti sezonske radnike u poljoprivredi pa nas zanima koji je najniži dnevni iznos plaće sezonskog radnika koji obavlja privremene odnosno povremene poslove u poljoprivredi u 2020.?

     

VI: Je li zakonita obrada osobnih podataka u okviru provođenja lokalnih izbora tako da se osobni podaci kandidata (adresa i OIB) objavljuju na web-stranici?

     
   
   
     

info@informator.hr

Novi informator d.o.o, Kneza Mislava 7, 10000 Zagreb

Tel.: 01/4555 454, Faks: 01/4612 553

Pratite nas na društvenim mrežama