 |
Kronika osamdesetih
1980. Odsjek ima 440 ispenjanih čovjek-smjerova, najviše u svojoj dotadašnjoj povijesti (Lenko Matejčić 53, Vesna Pintar i Dado Mesarić 45, Branimir Predović 43). Organiziran je 11-dnevni republički, alpinistički logor na Trnovačkom jezeru (jedan od posljednjih tog tipa) i na njemu su bila 33 člana AO-a, te 20 drugih učesnika. Na logoru je ispenjano je 80 čovjek-smjerova, od čega 6 prvenstvenih, a vođa mu je bio Velimir Barišić. Izvršen je zimski uspon Bambergovim putem na Triglav: Mesarić, Buinac, Predović i Barišić. Postavljen je klinčani Žoharov put na Okiću. Dvoje članova (Vesna Pintar i Nikola Šolić) sudjeluje na zimskom logoru na Troglavu. Četvorica članova (Baruškin, Buinac, Mesarić i Predović) postaju instruktori alpinizma. Pročelnik je bio Drago Baruškin - Rus. 1981. Ispenjano je 356 smjerova (Vladimir Mesarić 48, Branimir Predović 45, Dušan Buinac 40, Vesna Sesar 39). Petero članova (bračni parovi Mesarić i Predović, te Žiha Kalman) penje se na Kilimandžaro. Dušan Buinac sudjeluje na republičkoj ekspediciji na Kavkaz. Vladimir Mesarić i Branimir Predović bili su na Piku Komunizma, u Pamiru, 7495m (što je tadašnji zagrebački visinski rekord). Te i iduće godine pročelnik je bio Dušan Buinac – Djuk. 1982. Ispenjano je 200 smjerova (Vesna Sesar 31, Nikola Šolić 26). Dado Mesarić (kao vođa) i Branimir Predović sudjeluju na uspješnoj ekspediciji GSS-a na Kang-Guru, 6981m. Drago Baruškin učestvuje na 1. Zagrebačkoj himalajskoj ekspediciji (ZAHE) na Anapurnu IV. Žiha Kalman se teško unesrećuje pri pokušaju uspona na Pisang Peak (6091m). 1983. Ispenjan je 251 smjer: Neven Petrović je najuspješniji s 54 (usporedbe radi, najbolji slovenski alpinisti Franček Knez iste te godine sam ima 307 uspona). Dušan Buinac i Dragiša Čupović bili su na Kilimandžaru. Počinje ponovno oživljavanje AO-a, nakon što nekolicina talentiranih i ambicioznih članova (Berislav Mokos - Bero, Dalibor Vlatković - Dugi, Božica Papeš) završava alpinističku školu. Međutim, imamo i četiri manje penjačke nesreće (Buinac na Koglu, Vlatković u Paklenici, Želimir Duić na Prisojniku, Žnidarić na Mosoru). Pročelnik je, nakratko, Nikola Šolić - Šolja ali ga ubrzo zamjenjuje Neven Petrović, koji mandat zadržava i iduće godine. 1984. Ispenjano je 196 smjerova (Berislav Mokos i Neven Petrović po 27). Započinju prvi masovni izleti AO-a na Meteore u Grčkoj (za 1. maj i 29.11.). Na njemu je te godine ispenjano 47 smjerova. Izlet na tu destinaciju postaje tradicija i održava se svake godine sve do 1990. godine (prvenstveno zahvaljujući besplatnim kartama za vlak). Neki članovi još posjećuju i Kretu. Organizirana je akcija čišćenja Velike Paklenice koja je nakon tradicionalnih prvomajskih skupova bila puna smeća. Vladimir Mesarić, Branimir Predović i Drago Baruškin rade kao instruktori u alpinističkoj školi za Šerpe u Manangu, u Nepalu. 1985. Ispenjana su 234 smjera (drugdje kaže 238), a Odsjek ima 34 člana. Započinju intenzivni penjački treninzi na Tunelu i Gorskom zrcalu, čime se AO se uključuje u novorazvijajući trend sportskog penjanja. Četvero članova (Balen, Mesarić, Mokos i Papeš) odlazi u Chamonix i tamo radi par solidnih tura. Te i iduće godine pročelnik je bio Ranko Žnidarić. 1986. Ispenjano je 319 smjerova (Berislav Mokos 46, Božica Papeš-Mokos 40). Uknjiženi su i prvi smjerovi VII i VIII stupnja teškoće. Dalibor Vlatković i Ranko Žnidarić sudjeluju na 1. takmičenju u sportskom penjanju na Marjanu (Vlatković završava među nekolicinom najboljih, tj. osvaja 6. mjesto). Na prvomajskom izletu na Meteore ispenjano čak 130 smjerova. Nekoliko članova izvodi zimsko priječenje grebena Košute u Karavankama. Mladen Balen pada 50m u pristupu Direktnom smjeru u Špiku i teško se ozljeđuje. To je vjerojatno bila najteža nezgoda u povijesti Odsjeka. Berislav Mokos i Božica Papeš-Mokos penju Čopov steber. 1987. Ispenjana su 263 smjera (Mesarić 35, Ratko Štefek 30). Berislav Mokos sudjeluje na ekspediciji u Tien-Shan gdje penje prvenstveni smjer AOŽ (80 stupnjeva, V) u stijeni Boksa. Pet članova sudjeluje na izletu na Tre Cime di Lavardo u Dolomitima gdje ponavljaju par klasičnih smjerova (Spigolo giallo, Preussov kamin). Mesarić, Predović, Žnidarić, Buinac i Neven Kalac odlaze na pohod u Nepal. Još su ispenjani Aschenbrenerov smjer, Trikot, Klin i sl. Te i iduće godine, pročelnik opet postaje Neven Petrović. 1988. Imamo 25 aktivnih članova, te ispenjan 231 smjer (Berislav Mokos i Miroslav Nemec 23, Božica Papeš-Mokos 21). Berislav Mokos rješava dva od tri tzv. «alpska problema»: Walkerov stup u stijeni Grandes Jorassesa i Zmuttov nos u sjevernoj stijeni Matterhorna. Dušan Buinac, Ranko Žnidarić i Božica Papeš-Mokos opet su u Nepalu; Božica se tom prilikom uspinje na 6091m visoki Pisang-Peak. Nekoliko članova (Kučinić, Mesarić i Mokos) sudjeluje na turno-skijaškom takmičenju u Italiji. 20.01. osnovan je alpinistički klub «Željezničar». Organizirano je par predavanja istaknutih slovenskih alpinista (Vlasta Kunaver, Viktor Grošelj) za širu javnost u dvorani «Vatroslav Lisinski». Vladimir Mesarić postaje gorski vodnik (i sve do danas ostaje jedini gorski vodič s međunarodnom licencom u Hrvatskoj). Najznačajniji ispenjani smjerovi (osim već navedenih) bili su: JLA i Zajeda u Šitama, Helba u Triglavu, Šimenc-Škarja u Dolgom hrptu, Direktni u Špiku, Funkcija, Tango vertikal, Dijagonalna žljebnina, Velebitaški, Union u Paklenici, te Žoharov stup na Kleku. 1989. Ispenjano je 319 smjerova (Dalibor Vlatković 49, Silvija Hižman 22). Drago Baruškin, Velimir Barišić, Berislav Mokos, Božica Papeš-Mokos i Ranko Žnidarić sudjeluju na zagrebačkoj ekspediciji na Mt. Everest. Tijekom priprema za taj pohod, Mokos (s različitim partnerima) vrši niz teških zimskih uspona u Julijskim Alpama: penje Ashenbrenerov smjer u Travniku (4. zimsko ponavljanje uopće), Raz Jalovca i Zajedu spominov u Stenaru. Organizirana su dva alpinistička logora na Biokovu i tom su prilikom ispenjana dva prvenstvena smjera. I dalje se razvija sportsko penjanje: Hrvoje Kamenjarin postaje sudac i član YUSPEK-a, dok nekolicina drugih članova (Vlatković, Kalac, Hižman) sudjeluje na sportsko-penjačkim natjecanjima. Naši članovi sudjeluju u izgradnji umjetne stijene u zagrebačkom Domu sportova, jednoj od prvih u Europi. Te i iduće godine, pročelnik je bio Miroslav Nemec – Jaro.
created by: neven @ 2009-10-16 13:32:15 / updated by: neven @ 2009-12-15 17:09:59
|
 |